Javorka i Petar duže od tri decenije upozoravaju na opasnost po zdravlje konzumacija mesa sa roštilja,dimljenog mesa,mesa iz salamure,kobasice.Ogledi Petra i Javorke pokazuju da je zdravo jesti čvarke i svinjsku mast.Nema alternative kuvanom mesu,mesu iz rerne i sve vrste ribe.Na jednom izlogu u Bulevaru Kralja Aleksandra u Beogradu stoji reklama „RIBA NA ĆUMUR“. Beogradski lekari traže zabranu roštilja(potržite potvrdu informacije na GUGLU)
Samo 50 grama dnevno može da poveća rizik od raka debelog creva: Evo o kojoj hrani je reč

Prerađeno meso u količini od samo 50 grama dnevno, otprilike jedna viršla ili dve tanke kriške šunke, povezuje se sa približno 18 odsto većim relativnim rizikom od raka debelog creva. Taj broj često izaziva paniku, a uglavnom je pogrešno shvaćen. Nije presuda, ali nije ni sitnica koju treba prećutati uz jutarnji sendvič.
Slanina, viršle i šunka: šta sve ulazi u ovu grupu
U ovu grupu spada svako meso koje je soljeno, sušeno, dimljeno, fermentisano ili tretirano konzervansima da bi duže trajalo i imalo jači ukus. Konkretno, to su slanina, kobasice, viršle, šunka i salame, ali i pršuta, kulen, čajna, pašteta od mesa i mesni naresci iz konzerve.
Sveža svinjetina, junetina ili piletina kupljena kod mesara nisu u ovoj grupi. Mlevena junetina za ćevape takođe nije, sve dok joj nisu dodati konzervansi.
Šta zapravo znači onih 18 odsto većeg rizika
Relativni rizik poredi dve grupe ljudi, a ne kaže koliko je verovatno da će se bolest javiti baš vama. Ilustracije radi: ako je osnovni rizik da neko tokom života dobije rak debelog creva oko 5 odsto, rast od 18 odsto podiže ga na približno 6 odsto, a ne na 23 odsto.
Sitna razlika za pojedinca. Na nivou cele populacije, međutim, to su hiljade dodatnih slučajeva. Zato svako ko pojede parče kulena na slavi neće oboleti, ali svakodnevna navika ipak nosi svoju cenu.
Zašto je baš prerađeno meso pod lupom lekara
Međunarodna agencija za istraživanje raka razmotrila je 2015. godine više od 800 studija. Ocena objavljena u časopisu „The Lancet Oncology“, procena kancerogenosti crvenog i prerađenog mesa, svrstala je ovu grupu namirnica u grupu 1 kancerogena. Tu je procenjen i porast od 18 odsto na svakih 50 grama dnevno.
Grupa 1 znači da su dokazi čvrsti, a ne da je ova hrana opasna koliko i cigarete. Kao mogući krivci najčešće se navode nitriti i nitrati, koji u crevima mogu da stvaraju N-nitrozo jedinjenja. Pored njih tu su hem gvožđe iz mesa i materije koje nastaju dimljenjem i pečenjem na jakoj vatri.
Rak debelog creva i količina: tu je cela priča
Najveća greška nije parče pršute na slavi, nego salama koja se pojavljuje na tanjiru svakog jutra, iz navike. Podaci ukazuju na to da rizik raste sa količinom, pa onaj ko jede 100 grama dnevno ima veći rizik od onoga ko jede 50 grama. Bezbedna količina nije utvrđena, zato je savet jednostavan: što ređe, to bolje.
Ako vam se u porodici javljao ovaj rak, ili primetite krv u stolici i promene u varenju koje traju nedeljama, razgovarajte sa lekarom o pregledu.
Doručak bez salame koji ne liči na kaznu
Ne morate da izbacite sve preko noći. Probajte ove zamene:
- Pečena piletina ili ćuretina iz rerne, isečena na tanko za sendviče, umesto kupovne pileće šunke.
- Kuvana jaja, sir, kajmak ili namaz od leblebija umesto paštete.
- Pasulj, sočivo ili prebranac umesto kobasica u varivu.
- Konzervirana sardina ili tunjevina umesto viršli kada vam treba nešto na brzinu.
Uz to dodajte više vlakana iz integralnog hleba, povrća i voća. Njihov unos istraživanja povezuju sa manjim rizikom za creva. Dobro je pravilo da suhomesnato bude izuzetak za vikend, a ne svakodnevno jelo.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
Spušta trigliceride i čuva kosti, a košta samo par stotina dinara: jedite ovu namirnicu makar dva puta nedeljno

Stoje na policama skoro svake prodavnice, jeftine su, a većina nas ih se seti tek kad nestane ideja za brz ručak. Ipak, kad se priča o tome šta pomaže srcu, sardine za zdravlje srca zaslužuju mnogo više pažnje od jednostavne namirnice za brzinu.
Španski kardiolog Aurelio Rohas naročito ističe njihovu ulogu u očuvanju zdravlja srca, mozga i kostiju. Sardine su bogate omega-3 masnim kiselinama, kvalitetnim proteinima i vitaminom D. Baš ta kombinacija ih čini dobrim izborom za raznovrsnu i uravnoteženu ishranu.
Zašto su sardine dobre za srce?
Jedan od glavnih razloga zbog kojih stručnjaci preporučuju ovu plavu ribu jeste njen povoljan nutritivni sastav. Omega-3 masne kiseline, posebno EPA i DHA, povezuju se sa nizom pozitivnih efekata na kardiovaskularno zdravlje. Među najbolje proučenim je smanjenje nivoa triglicerida u krvi.
Rohas navodi i njihov mogući doprinos regulaciji krvnog pritiska. Ipak, sardine nisu čudesno rešenje za povišen holesterol niti zamena za terapiju koju je propisao lekar. Njihovo redovno jedenje može, međutim, biti deo prehrambenih navika koje doprinose zdravlju srca.
Američko udruženje za srce preporučuje da se riba, naročito masna, jede najmanje dva puta nedeljno. Među dobrim izborima navode baš sardine, uz losos, skušu i haringu.
Mišići, kosti i mozak dobijaju svoj deo koristi
Korist od sardina ne staje na kardiovaskularnom sistemu. Zahvaljujući proteinima visoke biološke vrednosti, mogu pomoći u očuvanju mišićne mase. Ovo sa godinama postaje sve važnije.
Vitamin D ima značajnu ulogu u upijanju kalcijuma i održavanju zdravlja kostiju, a sardine su jedan od njegovih prehrambenih izvora. Posebno su zanimljive sardine koje se jedu sa sitnim kostima, jer one daju i kalcijum, važan mineral za očuvanje koštane mase.
Omega-3 masne kiseline važne su i za normalan rad mozga. DHA je, na primer, sastavni deo ćelijskih membrana u mozgu, pa se ove masne kiseline proučavaju i u vezi sa kognitivnim zdravljem.
Proteini iz sardina daju i duži osećaj sitosti, a ugljenih hidrata imaju veoma malo. Zato se lako uklapaju u različite načine ishrane, uključujući jelovnike onih koji paze na telesnu težinu ili nivo šećera u krvi.
Sardine iz konzerve: jednako dobar izbor za ručak
Dobra vest za sve koji nemaju vremena da spremaju svežu ribu jeste da ni sardine iz konzerve ne treba zaobilaziti. One čuvaju veliki deo svojih hranljivih sastojaka, uključujući omega-3 masne kiseline, proteine i minerale.
Naročito su praktične jer se jedu odmah, bez ikakve pripreme. Osim toga, sardine spadaju u ribe sa relativno niskim sadržajem žive, posebno u poređenju sa većim predatorskim vrstama, poput nekih vrsta tune.
Ipak, pri kupovini obratite pažnju na deklaraciju. Prednost dajte sardinama u maslinovom ulju ili sopstvenom soku i proverite količinu soli, jer neki konzervirani proizvodi mogu da sadrže dosta natrijuma. Ako vam ulje u kome su ne odgovara, možete ga ocediti.
Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) posebno izdvaja sardine iz konzerve kao dobar izvor kalcijuma, upravo zato što se njihove sitne, omekšale kosti jedu zajedno sa mesom. To je još jedna prednost ove namirnice kad je reč o očuvanju zdravlja kostiju.
Dva puta nedeljno je sasvim dovoljna navika
Rohas savetuje da sardine uvrstimo u jelovnik otprilike dva puta nedeljno. Ta preporuka se poklapa sa smernicama Američkog udruženja za srce, koje savetuje ribu najmanje dva puta nedeljno, posebno masne vrste bogate omega-3 masnim kiselinama.
Jedna od zanimljivih kombinacija je ona sa paradajzom, koji sadrži likopen, antioksidans koji se proučava zbog mogućih zaštitnih efekata sardine za zdravlje srca.
Uz krišku integralnog hleba, malo maslinovog ulja i svež paradajz, sardine postaju jednostavan, ukusan i hranljiv obrok.
Pri tom, nijedna pojedinačna namirnica ne može da zameni raznovrsnu ishranu i zdrave životne navike. Osobe sa povišenim trigliceridima takođe ne bi trebalo da se oslanjaju samo na promenu jelovnika, već da se o pravom načinu lečenja posavetuju sa lekarom.
Ponekad za bolje navike u ishrani zaista ne treba mnogo novca ni komplikovanih recepata. Dovoljno je češće posegnuti za namirnicama koje su nam sve vreme bile nadohvat ruke.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com