Već djelomična zamjena jedne namirnice značajno produžava život

VEĆ DJELOMIČNA zamjena crvenog i procesiranog mesa biljnim proteinima može imati značajne dobrobiti za zdravlje, okoliš i klimu, pokazala je nova studija objavljena u časopisu Nature Food.

U radu znanstvenika sa Sveučilišta McGill i Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, koji je analizirao prehrambene navike kanadskog stanovništva, ističe se da male promjene u prehrani mogu voditi ka održivijem i zdravijem načinu života.

Devet mjeseci očekivanog trajanja života više

Prema tumačenju autora, studija je istraživala utjecaj djelomične zamjene (od 25% i 50%) crvenog i prerađenog mesa ili mliječnih proizvoda biljnim namirnicama bogatim proteinima, poput orašastih plodova, sjemenki, mahunarki, tofua i obogaćenih napitaka od soje, na ishode u smislu zdravlja, klime i okoliša.

Rezultati su pokazali da bi zamjena samo polovice proteina koji dolaze od crvenog ili visoko procesiranog mesa mogla produžiti očekivani životni vijek za gotovo devet mjeseci.

Tim je to produljenje uglavnom pripisao nižem riziku od kroničnih bolesti.

Zasićene masne kiseline, soli, aditivi, konzervansi

Magistra nutricionizma Maja Ljubas, vlasnica nutricionističkog savjetovališta NUTRIOM, kaže da je crveno meso bogato zasićenim masnoćama, dok procesuirano meso sadrži velike količine soli, aditiva i konzervansa.

„Ako se ove namirnice jedu u većim količinama, mogu narušiti naše zdravlje“, kaže Ljubas.

„S druge strane, biljni izvori proteina siromašni su zasićenim masnoćama i kolesterolom, a bogati prehrambenim vlaknima, vitaminima, mineralima te omega-3 masnim kiselinama koji imaju povoljan učinak na naše zdravlje“, dodaje nutricionistica.

Zanimljiv je i nalaz istog rada prema kojem bi prelazak na biljnu prehranu dvostruko više produžio očekivano trajanje života muškarcima nego ženama.

Zamjena mliječnih proizvoda ima manji učinak

Znanstvenici su također utvrdili da zamjena nekih mliječnih namirnica biljnim proteinima dovodi do malog produženja životnog vijeka, dok s druge strane povećava nedostatak kalcija za 14%.

Zdravstvene dobrobiti

Brojna istraživanja utvrdila su da je konzumacija crvenog i procesiranog mesa povezana s većim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka.

Studije, među kojima i one koje je provela Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC), otkrile su da procesirano meso povećava rizik od kolorektalnog raka. IARC ga je stoga 2015. klasificirao kao kancerogen i svrstao ga u skupinu 1A u koju spada i pušenje.

Crveno meso klasificirao je kao vjerojatno kancerogeno i svrstao ga u skupinu 2A. U Hrvatskoj su srčane bolesti vodeći uzrok smrti, dok je kolorektalni rak drugi najčešći uzrok smrti od raka, odmah iza raka pluća.

Brojna znanstvena istraživanja utvrdila su da biljna prehrana snižava razine zasićenih masti i kolesterola, što direktno doprinosi boljem kardiovaskularnom zdravlju. Ljubas kaže da prema podacima Europske zdravstvene ankete svega 9.8% odraslih osoba u Hrvatskoj konzumira 5 i više preporučenih porcija voća i povrća dnevno.

„Po tome se nalazimo ispod europskog prosjeka“, upozorava. Jedna velika studija utvrdila je da zamjena samo jednog dnevnog obroka od crvenog mesa biljnim izvorima proteina može smanjiti rizik od smrti za 10%.

Povećanje kvalitete života i smanjenje tjelesne težine

Osim što smanjuju rizik od ozbiljnih bolesti, proteini iz biljne prehrane također mogu pridonijeti boljem općem zdravstvenom stanju. Naime, osobe koje konzumiraju više proteina kroz biljnu prehranu obično imaju bolji indeks tjelesne mase (BMI) i bolji metabolizam.

Ljubas kaže da biljna prehrana obiluje vitaminima, mineralima te prehrambenim vlaknima koja imaju blagotvoran učinak na metabolizam i probavu hranjivih tvari.

„Nedostatak kalcija u slučaju isključivo biljne prehrane može se prevenirati ako se mliječni proizvodi adekvatno zamijene biljnim izvorima kalcija kao što su tofu, sezamove sjemenke, sušene smokve, zeleno lisnato povrće i orašasto voće“, ističe Ljubas.

Dobrobiti za klimu

Nova studija također je utvrdila da bi mala promjena u prehrani mogla imati značajan pozitivan utjecaj na smanjenje stakleničkih plinova i globalnog zagrijavanja. Prije svega, važno je znati da je za proizvodnju jednog kilograma govedine potrebno između 7 i 16 kilograma stočne hrane, što znači da je meso neekonomičan izvor proteina.

Osim toga, proizvodnja mesa uzrokuje veće emisije CO2 zbog toga što intenzivan uzgoj stoke zahtijeva krčenje šuma radi stvaranja poljoprivrednog zemljišta za uzgoj stočne hrane, a šume su značajni odvodi CO2.

Nadalje, stoka, posebno goveda, tijekom probave (enterična fermentacija) stvara metan koji je 30-ak puta snažniji staklenički plin od CO2.

Konačno, procesi poput transporta, obrade i hlađenja mesa dodatno doprinose ukupnim emisijama stakleničkih plinova.

Jedna studija objavljena u časopisu National Academy of Sciences (PNAS) utvrdila je da bi globalno usvajanje biljne prehrane moglo smanjiti emisije stakleničkih plinova iz hrane za oko 70%. Ta je procjena uključila sve aspekte proizvodnje hrane, od uzgoja do transporta i distribucije.

U novoj studiji autori su otkrili da bi već i djelomična zamjena mesnih proteina biljnima mogla smanjiti emisije CO2 iz hrane za oko 25%, što bi bio značajan korak ka smanjenju globalnog zagrijavanja. Zamjena polovice mliječnih proteina biljnima smanjila bi emisije CO2 za 5%.

Smanjenje iskorištavanja resursa

Smanjenje konzumacije mesa također bi moglo smanjiti pritisak na prirodne resurse jer uzgoj stoke zahtijeva ogromne količine vode i zemljišta. Primjerice, proizvodnja jednog kilograma govedine zahtijeva oko 15.000 litara vode, dok proizvodnja jednog kilograma soje zahtijeva samo 1800 litara.

Proizvodnja jednog kilograma govedine zahtijeva oko 25 kvadratnih metara tla, dok proizvodnja jednog kilograma soje zahtijeva oko 2 kvadratna metra tla.

Očuvanje bioraznolikosti

Iz već navedenih razloga, poljoprivreda usmjerena na stočarstvo vodi do potrebe za novim obradivim površinama, a time do krčenja šuma i uništavanja staništa divljih životinja, što u konačnici ugrožava bioraznolikost.

Smanjenje potražnje za mesom stoga može pomoći u očuvanju šuma i drugih ključnih staništa.

„Nadam se da će naša otkrića pomoći potrošačima da se odluče za zdraviji i održiviji izbor hrane te da će ona formirati buduće prehrambene politike u Kanadi“, rekao je u priopćenju za medije vodeći autor studije Sergio Burgos, izvanredni profesor na McGillovom Odjelu za znanost o životinjama i znanstvenik u Istraživačkom institutu zdravstvenog centra Sveučilišta McGill.

„Povećanje konzumacije biljne hrane uz smanjenje konzumacije crvenog i prerađenog mesa imalo bi značajne dobrobiti za zdravlje i okoliš, a uključivalo bi relativno male promjene u prehrani za većinu ljudi u Kanadi“, dodala je koautorica na radu Patricia Eustachio Colombo iz Centra za klimatske promjene i planetarno zdravlje Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.