Rozetla ili mirisna muškatla (lat. Pelargonium graveolens)

Rozetla

Rozetla, poznata i kao mirisna muškatla, sve više postaje cenjena biljka zbog svojih brojnih lekovitih svojstava. Njena terapeutika delovanja, kao i široka primena u industriji, čine je vrlo korisnom i u svakodnevnoj upotrebi. Pored što ima prijatan miris, ovaj biljka ima i važno mesto u narodnoj medicini i kozmetici.

Lekovita svojstva rozetle

  1. Antibakterijsko i antimikrobno delovanje
    Eterična ulja koja se izdvajaju iz listova rozetle imaju prirodna antibakterijska i antimikrobna svojstva, zbog čega se često koriste u tretmanima za čišćenje kože i sprečavanje infekcija. Ulje rozetle pomaže u smanjenju upala, sprečava širenje bakterija i ublažava iritacije na koži. Zbog ovih svojstava, koristi se i u preparatima za tretiranje akni.

  2. Smanjenje stresa i anksioznosti
    Aromaterapija je jedno od najpoznatijih područja primene eteričnog ulja rozetle. Inhaliranje ovog mirisa može pomoći u smanjenju stresa, anksioznosti i napetosti. Pomaže u opuštanju, poboljšava raspoloženje i čak podržava bolje spavanje. Ulje se koristi i u masažama, često kao dodatak u kremama i losionima.

  3. Pomoć kod digestivnih problema
    Rozetla ima sposobnost da stimuliše rad probavnog sistema, što je čini korisnom za one koji pate od probavnih smetnji, kao što su nadutost, gasovi ili loša cirkulacija u stomaku. S obzirom na to da se ulje rozetle koristi i kao antiinflamatorno sredstvo, može smanjiti nelagodnosti povezane s probavnim smetnjama.

  4. Ublažavanje bolova i upala
    Osim što je odlična za kožu, ulje rozetle može se koristiti i za ublažavanje bolova, naročito onih koji su izazvani artritisom, bolovima u mišićima ili nategnutim ligamentima. Poznato je da je ova biljka vrlo efikasna i u borbi protiv glavobolja, bilo da je koristite kao ulje za masažu ili u aromaterapiji.

  5. Ojačavanje imunološkog sistema
    Uz svoje antibakterijsko delovanje, rozetla se smatra i prirodnim imunostimulansom. Često se koristi za podršku organizmu tokom sezonskih promena ili kod opadanja imuniteta, jer može pomoći u zaštiti organizma od prehlada i drugih infekcija.

Rozetla u kozmetici

Ulje rozetle je čest sastojak u preparatima za negu kože, jer ima sposobnost da hidrira kožu, smanjuje upale i podstiče regeneraciju. Zbog svog antibakterijskog delovanja, koristi se u preparatima za problematičnu kožu, poput tonika za lice ili krema koje tretiraju akne i ekceme. Takođe, ovaj mirisni sastojak može učiniti kožu mekšom i glatkijom, pa je često prisutan u proizvodima za anti-aging.

Primena u svakodnevnom životu

Rozetla je vrlo jednostavna za gajenje, te je idealna biljka za terase i vrtove. Njena lepota, prijatan miris i sposobnost da odbija insekte, kao što su komarci, čine je odličnim izborom za dekoraciju spoljnog prostora.

Pored toga, ulje rozetle se često koristi u mešavinama sa drugim biljnim uljima za izradu prirodnih sprejeva za osvežavanje prostora, stvarajući prijatnu atmosferu u domovima, dok istovremeno doprinosi smanjenju broja insekata.

Zaključak

Rozetla je višestruko korisna biljka koja pruža brojne zdravstvene i kozmetičke benefite. Bilo da je koristite za ublažavanje stresa, poboljšanje zdravlja kože, ili čak kao prirodnu zaštitu od komaraca, njena primena je veoma široka. S obzirom na njenu efikasnost i lakoću u gajenju, rozetla je idealna biljka za svakog ljubitelja prirodnih rešenja za zdravlje i lepotu.

Rozetla – biljka čiji se miris dugo pamti

Rozetla je biljka višestruke namene. Zbog prijatnog i snažnog mirisa, od davnina do danas ima važnu ulogu u kulinarstvu, a značajna je i u kozmetičkoj industriji.

Rozetla - biljka čiji se miris dugo pamti
Foto: Flickr/Salchuiwt

Sa dolaskom hladnih dana počinje i vreme uživanja u svim onim poslasticama koje smo u predhodnom periodu vredno pripremali. Ako se u slatkim zimnicama, kao što su pekmezi, slatka i druge đakonije od voća i šećera, nađe i po koji listć rozetle, zadovoljstvo ukusima biće još veće, a nekima od nas prepoznatljiv miris ove biljke će možda probuditi uspomene na kuhinje naših baka.

Aromatičan miris listova

Rozetla ili mirisna muškatla (lat. Pelargonium graveolens) je višegodišnja žbunasta biljka, poreklom iz Južne Afrike. U 17. veku najpre je preneta u mediteranske zemlje Evrope, a onda se sa lakoćom širila i unutar kontinenta.

Rozetla je biljka višestruke namene. Gaji se i kao ukrasna biljka ali i začinska i aromatična biljka i u kulinarstvu ima daleko veći značaj. Takođe, zbog visokog sadržaja eteričnog ulja snažnog i prijatnog mirisa, rozetla je neizostavan deo u proizvodnji parfema i u kozmetičkoj industriji. Svoju primenu obezbedila je i u narodnoj medicini i aroma terapiji, a njen intenzivan miris deluje i kao repelant, jer rasteruje insekte.

Poznata po aromaičnom mirisu listova

Rozetle su visoke od 40 centimetra do jednog metra. Cvetovi su skromni i neupadljivi, ljubičasto-ružičastih nijansi. Biljka cveta od sredine proleća do pozne jeseni. Listovi rozetle su čipkastih ivica i meki na dodir, a kada se protrljaju oseti se prijatan miris.

Postoje mnogobrojni varijeteti i hibridi rozetli koji se međusobno razlikuju po obliku listova i nijansama u boji cvetova, ali je među njima najznačajnija razlika u mirisima. Rozetle mogu da mirišu poput ruže, limuna, narandže, muskantnog oraščića, kokosa, mente i dugog. U proizvodnji parfema najcenjenije su rozetle sa mirisom ruže.

Nekada je slatka zimnica bila nezamisliva bez rozetle

Rozetla je do danas zadržala svoju primenu u kulinarstu, ali je u prošlosti njena upotreba bila mnogo veća a njen miris smatran je jedanim od glavnih aduta u kuhinjskim majstorijama. U zavisnosti od mirisa koji poseduju, razlikuje se i upotreba rozetli pri pripremi hrane, ali se najčešće koristi ona koja mirisom podseća na limun.

Rozetla se prvenstveno dodaje pri pravljenu kolača, sutlijaša, čajeva, voćnih salata, kompota, pekmeza i slatkog, i to pri kraju spremanja. Tako, kod kuvanja slatke zimnice, kao što su slatka, pekmezi i slično, dodaje se tek prilikom sipanja u teglu, jedan ili najviše dva lista rozetle. Kod kolača koji se peku, rozetla se stavlja na dnu tepsije, zatim se preko nje dodaje smesa za kolač. Kada je kolač pečen, rozetla se odstranjuje.

Prema narodnoj medicini, rozetla pomaže kod boljeg razlaganja šećera u krvi, pa njeni listovi u teglama nisu značajni samo zbog mirisa, već imaju i lekovito dejstvo.

Nije zahtevna za uzgajanje

Pogoduju joj mesta zaštićena od direktnog sunca

Rozetla se najčešće gaji kao saksijska biljka. Odgovara joj humusno zemljište i umereno zalivanje. Za pravilan razvoj neophodna su joj svetla mesta koja su zaštićena od direktne izloženosti letnjem suncu.

U zimskim mesecima rozetli je potreban zaklon od mraza, a najpogodnije je mesto na kom je temperatura od 8 do 12°C, uz dovoljno svetlosti i povremeno zalivanje. S dolaskom toplijih dana, od sredine aprila biljka može boraviti napolju. Proleće je i vreme kada je rozetlu potrebno orezati, za najviše jednu trećinu, skratiti joj žile i presaditi je u novu zemlju. Razmnožava se semenom ili reznicama. https://www.agroklub.rs/