Ljudi u gradovima polako gube sposobnost probavljanja biljaka
U ZAPADNOJ prehrani ozbiljno nedostaje vlakana i to bi moglo iz temelja promijeniti način na koji naša crijeva probavljaju biljke. Iako su voće i povrće od davnina ključni dio ljudske prehrane, znanstvenici tek sada počinju shvaćati kako naša tijela razgrađuju celulozu, glavni sastojak staničnih stijenki biljaka.
Međunarodni tim stručnjaka je u novome istraživanju otkrio do sada nepoznate mikrobe u našim crijevima koji su sposobni razgraditi celulozu. Desetljećima se pretpostavljalo da ljudski organizam ne može razgraditi celulozu tako dobro kao što to mogu krave, konji, ovce i drugi sisavci.
„Izgleda da u našim crijevima polako opada razina ovih vrsta“
Tek se 2003. otkrilo da crijevne bakterije u našem tijelu mogu probaviti ova vlakna. Znanstvenici su stoga u novoj studiji putem gena tih bakterija krenuli u potragu za sličnim mikrobima. Ispostavilo se da u našim crijevima prebiva nekoliko vrsta mikroba koji „grickaju“ celulozu, a koje do sada nismo uočili.
Jedna vrsta je povezana sa sisavcima papkarima, druga s primatima, a treća s ljudima. Sve tri bakterije pripadaju rodu Ruminococcus i posjeduju gene za probavu celuloze. U uzorcima izmeta lovaca-sakupljača, ruralnog stanovništva i drevnih ljudi koji su živjeli prije 1000 do 2000 godina ovih tri vrsta mikroba ima u izobilju.
No jako ih je malo bilo kod ljudi koji žive u modernim, industrijaliziranim društvima. „Izgleda da u našim crijevima polako opada razina ovih vrsta, na što je vjerojatno utjecao pomak prema zapadnjačkom načinu života“, pišu znanstvenici, a prenosi Science Alert.
Lošije zdravlje?
Stručnjake brine da bi smanjene razine ovih bakterija moglo na neki način utjecati na lošije zdravlje u urbaniziranom društvu i da bi bilo dobro razmisliti o namjernom uvođenju ovih vrsta u ljudski organizam putem dodataka prehrani ili specijaliziranih probiotika.
Neka su istraživanja pokazala da dodaci s celulozom, poput biljnih vlakana, mogu rezultirati višestrukim i različitim zdravstvenim pogodnostima; uključujući promjene u crijevnim mikrobima, imunološkom odgovoru i ekspresiji gena. No cijelo to područje je još podosta neistraženo, a temeljni mehanizmi iza ovog procesa su i dalje ostali svojevrstan misterij.
Istraživanje naziva Cryptic diversity of cellulose-degrading gut bacteria in industrialized humans objavljeno je u časopisu Science.
