Energetska pića su izvan kontrole
KAD GOD bi posjetio lokal Panera Breada u Fleming Islandu na Floridi, Dennis Brown imao je običaj naručiti tri pića zaredom. Tako je bilo 28. rujna, pa ponovno 2. listopada te 4., 5., 7. i 9. listopada – na dan kad je Brown umro – a njegovo piće bilo je Charged Lemonade.
Charged Lemonade od 560 mililitara sadrži 260 miligrama kofeina, dok šalica od 840 mililitara ima 390 mg – što je blizu dnevne granice koju preporučuje američka Agencija za hranu i lijekove. Nije poznato koju je dozu Brown (46) konzumirao 9. listopada, no nakon što je završio s večerom, napustio je restoran i nedugo poslije toga srušio se na pločniku i doživio smrtonosni srčani zastoj, piše Wired.
U tužbi Brownove obitelji protiv Panera Breada navodi se da je on obično pio ledeni čaj, bezalkoholno pivo ili vodu i da navodno nije bio svjestan da Charged Lemonade sadrži kofein budući da nije označeno kao energetsko piće. Elizabeth Crawford, odvjetnica koja zastupa Brownovu obitelj, tvrdi da je to piće „vuk u janjećoj koži“.
Panera Bread tvrdi da krivnja nije na njima. „Panera Bread izražava duboko suosjećanje s obitelji gospodina Browna. Na temelju naše istrage vjerujemo da njegovu nesretnu smrt nije uzrokovao jedan od proizvoda tvrtke“, rekla je za Wired Jessica Hesselschwerdt, direktorica odnosa s javnošću u Panera Breadu. Hesselschwerdt kaže da je slučaj protiv tvrtke „bez osnova“, da Panera „čvrsto stoji uz sigurnost svojih proizvoda“ i da Charged Lemonade sadrži „istu količinu kofeina po gramu kao tamno pržena kava“.
Kofeinska pića postaju sve veća i jača
To je možda istina. No iako zdravstvena tijela savjetuju da je konzumacija kofeina prihvatljiva sve dok ne pretjerujemo, posljednjih godina kofeinska pića postaju sve veća i jača – toliko da su se umiješala regulatorna tijela.
Pića Panera Breada nisu jedina koja su izazvala zabrinutost. U siječnju 2022. internetom se proširilo ludilo za Primeom, energetskim pićem koje su razvile YouTube zvijezde i boksači Logan Paul i KSI. Prodajući pića u limenkama neonske boje i reklamirajući sastojke bez šećera i prihvatljive za vegetarijance, brend je odmah postao hit među ukupno 40 milijuna sljedbenika na Instagramu i često vrlo mladih influencera, koji su objavljivali vlastite videozapise u kojima mahnito traže limenke ovog pića.
U srpnju je čelnik većine u američkom Senatu Charles Schumer zatražio istragu Agencije za hranu i lijekove o brendu tvrdeći da su roditelji nesvjesno posluživali svojoj djeci „kotao kofeina“. Prime sadrži 200 mg kofeina na 336 mililitara – što otprilike odgovara dvjema prosječnim šalicama kave. Kao odgovor na Schumerove pozive tvrtka je objavila izjavu u kojoj tvrdi da „Prime sadrži količinu kofeina usporedivu s ostalim najprodavanijim energetskim pićima“.
Piće je još uvijek u prodaji u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, ali bilo je jedno od šest energetskih pića povučenih u Kanadi početkom ove godine, nakon što je donesen novi zakon koji zabranjuje pića koja sadrže više od 180 mg kofeina u jednoj porciji. Paul je potom rekao da su pića u skladu s posebnim propisima svake zemlje tvrdeći: „Najluđe je to što uopće ne distribuiramo Prime Energy u Kanadi.“
Litva, Latvija, Turska i Poljska također su uvele opću zabranu prodaje energetskih pića mlađima od 18 godina, dok su se savjetovanja britanske vlade o zabrani odugovlačila tijekom pandemije.
Ovi potezi odgovor su na moderni trend – širenje sve jačih pića – ali i dio obrasca koji postoji više od jednog stoljeća. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a izrazilo je zabrinutost zbog prekomjernih količina kofeina u Coca-Coli još 1909. godine. Američki Zakon o čistoj hrani i lijekovima izmijenjen je 1912. godine dodajući kofein na popis tvari koje „stvaraju naviku“ i koje bi trebale biti jasno označene na etiketama. Kao rezultat toga Coca-Cola je prepolovila razinu kofeina.
Coca-Cola sadrži samo 34 mg kofeina po porciji
Danas bi se Coca-Cola jedva registrirala kao energetsko piće jer sadrži 34 mg kofeina po porciji od 336 mililitara. Dijetna Coca-Cola sadrži nešto više kofeina – 46 mg na 336 mililitara. Neka danas dostupna pića s kofeinom iste količine sadrže 300 do 400 mg kofeina.
„Energetska pića sigurna su na isti način na koji je sigurna krafna – po jedna s vremena na vrijeme je u redu, ali ako ih pojedete previše, premašit ćete preporučeni unos kalorija, šećera i masti“, kaže nutricionistički terapeut Ian Marber.
Marber objašnjava da kofein ima sličnu kemijsku strukturu kao adenozin, tvar koja je dio procesa stvaranja energije, a u mozgu djeluje poput neurotransmitera: „Adenozin potiče san, ali metaboliti u kofeinu sprječavaju ga da radi svoj posao potičući budnost. Ovo zauzvrat potiče nadbubrežne žlijezde da proizvode adrenalin i kortizol, zbog čega se osjećamo budno i sposobno.“
Učinci mogu trajati oko četiri sata i mogu biti korisni u malim dozama. Ali ako prekoračite ograničenja, mogli biste osjetiti tjeskobu, umor i narušene obrasce spavanja.
„Ono što tvar čini toksičnom je doza“, kaže Alex Ruani s University Collegea u Londonu i glavni znanstveni edukator na Akademiji zdravstvenih znanosti. Kava je prepuna kofeina – 66 mg za veliki americano ili latte u Starbucksu u Ujedinjenom Kraljevstvu, 150 mg u SAD-u – ali većina energetskih pića ima pretjerane količine kofeina u rasponu od 60 do 200 mg.
Potencijalno opasno kokteli
Osim što sadrže ogromne količine kofeina, dodani sastojci u nekim energetskim pićima također mogu biti štetni. „Energetska pića često sadrže druge stimulanse poput vitamina B, L-karnitina, L-teanina i glukuronolaktona. Kad se to kombinira, konzumenti su suočeni s potencijalno opasnim koktelom koji može poremetiti nekoliko tjelesnih sustava, uključujući mozak i srce. Također je moguće postati ovisan o njima. I šećer i kofein izazivaju ovisnost“, kaže Ruani.
Popularnost energetskih napitaka u porastu je već desetljećima, a velik dio njihovog uspjeha ne počiva na njihovim slatkim i poticajnim formulama, već na marketing
Lucozade, možda prvo piće koje bi se prema modernim standardima smatralo energetskim pićem, lansiran je 1927. godine. Ali tek uz uspon Red Bulla 1987. energetska pića ušla su u mainstream, prvo kroz ekstremne sportove, a zatim kroz gaming. Energetska pića više nisu bila samo tonik za zdravlje, kako se nekoć reklamiralo, već bitna komponenta životnog stila.
Influenceri ubrzali rast
Red Bull (2022. prodano je više od 11 milijardi limenki) i Monster Energy dva su vodeća energetska pića u Sjedinjenim Američkim Državama, a tu su i Celsius, Bang Energy i Rockstar. Red Bull je također vodeće energetsko piće u Ujedinjenom Kraljevstvu s prodajom od 349 milijuna funti u 2023. godini, daleko ispred svog najbližeg konkurenta Monstera (289 milijuna funti). Diljem svijeta tržište energetskih pića do 2031. godine vrijedit će 108.4 milijarde dolara u odnosu na 45.8 milijardi dolara u 2020. godini.
Ovo ubrzanje koincidira s još jednom marketinškom prekretnicom – pojavom svijeta influencera. Prema web stranici Tribe Dynamics za analitiku marketinga, u 2021. su brendovi kao što su Bang Energy, GFuel i Monster „ostvarili rast na društvenim mrežama osvajanjem različitih zajednica kreatora sadržaja“. Učinili su to kroz tri glavna kanala: TikTok influencere, online igrače i sponzorirane sportaše.
„Marketing u sektoru igara sve je veća prilika budući da postoje veliki događaji diljem svijeta. Ovo je bio sjajan način za rast tijekom lockdowna, kad je više ljudi igralo online“, kaže Vhari Russell, osnivač The Food Marketing Expertsa.
Sedam od 10 tinejdžera pije energetska pića
No uz to su se pojavili i društveni problemi. „Najveći konzumenti energetskih pića su adolescenti. U Velikoj Britaniji i Europi konzumira ih čak sedam od 10 tinejdžera, a dvoje od 10-ero djece“, kaže Ruani.
Ukazuje i na višestruke hospitalizacije i smrtne slučajeve djece i odraslih koji se pripisuju konzumaciji energetskih pića: „Nečuveno je što proizvođači energetskih pića poriču da ciljaju na djecu i mlade. Dokaz je na limenci koja ima šarene dizajne i okuse iz djetinjstva poput ‘žvakaće gume’ i ‘ice popa’. Spojite to s hypeom koji su potaknuli TikTok influenceri i nije čudo da su djeca i tinejdžeri opsjednuti njima.“
Dan Tai, online trener i fitness model s 824.000 pratitelja na Instagramu, pije oko četiri energetska pića tjedno i reklamira ih na svojoj stranici. Chelsie Cahoon radi kao promo model za brend energetskih pića pod nazivom Celsius unatoč tome što se ograničila na samo tri energetska pića godišnje. „Nikad ih nisam voljela piti zbog količine šećera“, kaže Cahoon. Oboje vjeruju da je na brendovima da upozore potrošače na opasnosti iako Cahoon dodaje da bi potrošači trebali provesti „dodatna istraživanja“ onoga što konzumiraju.
Agencija za hranu i lijekove nije nametnula posebna ograničenja za označavanje energetskih pića, ali smjernice Američke udruge za piće za odgovorno označavanje i marketing energetskih pića navode neka pravila, primjerice da pakiranje energetskih pića mora deklarirati ukupnu količinu kofeina po piću, da ne smiju marketinški ciljati na djecu i da se ne smiju označavati kao dodaci prehrani. Međutim, poštovanje ovih pravila je dobrovoljno, a pet posto energetskih pića koja se prodaju u SAD-u ih se ne pridržava. A s obzirom na trenutne stope konzumacije energetskih pića među tinejdžerima i djecom u SAD-u i Velikoj Britaniji, upitna je učinkovitost takvih pravila
Transformacija u zdrava pića
S obzirom na sve ovo, najnovija tranzicija na tržištu energetskih pića može se smatrati najalarmantnijom: njihova transformacija u zdrava pića s brendovima kao što su Tenzing, Brio Yerba Mate i PerfectTed, koji su preplavili police supermarketa.
„Promjene koje vidimo u industriji energetskih pića rezultat su širih trendova zdravlja i dobrobiti. Iako ljudi još uvijek žele pića koja podižu energiju, žele to pojačanje iz izvora koji je koristan za njihovo tijelo. Odmiču se od šećera, sintetičkih i ultraprerađenih sastojaka kako bi pronašli čišće i niskokalorične proizvode“, kaže Rachel Yon Choi, bihevioralna analitičarka u konzultantskoj tvrtki Canvas8.
Huib van Bockel, osnivač Tenzinga, nadahnuo se „šerpa čajem“ (organski crni čaj s dodatkom jakovog maslaca i soli, što ga čini bogatim elektrolitima, mastima i prirodnim kofeinom), kao i Tenzingom Norgayem, koji je s Edmundom Hillaryjem prvi osvojio Mount Everest 1953. godine. Sa šerpama poznatim po naizgled nadljudskim podvizima u „zonama smrti“ osiromašenim kisikom, zdravstvene konotacije su jasne.
„Imamo istu količinu prirodnog kofeina kao šalica kave i 60 posto manje šećera nego tradicionalno energetsko piće. Zbog niske razine šećera i naše prirodne mješavine kofeina, L-teanina, elektrolita i vitamina C dobivate polet, ali ne i pad“, kaže Van Bockel.
Iako ne govori izričito o Tenzingu, Marberg kaže da dodavanje „zdravih“ sastojaka ne pretvara čarobni energetski napitak u zdravi tonik: „Nema ničeg lošeg u malo kofeina i šećera, ali niže količine ne čine pića ‘zdravima’, kao što to ne čini ni dodavanje hranjivih tvari.“ Sve je do navika potrošača. „Ne mislim da postoji nezdrava hrana, postoje nezdrave navike. Dakle, piće prosječne kvalitete tu i tamo je u redu, češće od toga nije“, kaže Marber za Wired.
U konačnici, Russell vjeruje da bi uvjeravanje potrošača da donose bolje odluke moglo biti rješenje za obuzdavanje potencijalno opasne konzumacije kofeina: „Informirajmo ih o tome zašto bi šalica kave ili čaja mogla biti bolja od energetskog pića.“
Panera Bread je ovo isprobao. 30. listopada brend je svom piću Charged Lemonade dodao istaknuta upozorenja u trgovinama i na internetu: „Koristite umjereno. NE PREPORUČUJE SE djeci, osobama osjetljivim na kofein, trudnicama i dojiljama.“ U vrijeme pisanja ovog teksta tri „Charged“ napitka bila su dostupna na Panerinoj web stranici, uključujući Blood Orange Charged Splash (150-219 mg kofeina) i Strawberry Lemon Mint Charged Lemonade (158-237 mg). A šušur oko ovih i drugih jako obojenih energetskih pića ne pokazuje znakove usporavanja.
