Velika studija otkrila što je bolje za ljude i Zemlju – mesni ili biljni fast food
BILJNA prehrana posljednjih godina postaje sve popularnija dijelom iz etičkih razloga, zbog patnje životinja, dijelom zbog klimatskih promjena i ekoloških razloga, a dijelom zbog zdravlja, posebno među mladim generacijama.
Tome, među ostalim, pridonosi razvoj biljnih proizvoda koji se mogu koristiti kao zamjena za slične proizvode životinjskog podrijetla, kao što su biljne kobasice, sirevi, burgeri i sl.
Tržište biljnih alternativa mesu raste
Analitičari poput Bloomberga očekuju da će globalno tržište zamjenskih biljnih proizvoda nastaviti značajno rasti do 2030. Prošlogodišnja analiza Green Alliancea predviđa da bi sektor do 2035. mogao biti vrijedan oko 8 milijardi eura godišnje i stvoriti 25.000 radnih mjesta samo u Velikoj Britaniji.
Međutim, neka istraživanja pokazala su da visoko procesirana hrana nije zdrava, čak i ako je biljna.
>Studija: Ultraprocesirana biljna hrana skraćuje život. Treba mijenjati smjernice
Nutricionistica Maja Ljubas, vlasnica nutricionističkog savjetovališta NUTRIOM, kaže da ultraprocesuirana biljna hrana može sadržavati visoke količine soli, dodanih šećera, aditive, konzervanse i trans masnoće. „Stoga je važno čitati deklaracije i sastav proizvoda kako bismo izbjegli one potencijalno loše za naše zdravlje“, dodaje.
Istraživanje 104 proizvoda
Zaklada Food Foundation nedavno je provela veliko istraživanje kako bi pronašla odgovor na pitanje jesu li zamjenski biljni proizvodi uistinu bolji i za zdravlje ili samo za klimu i okoliš.
Istraživači su u svojoj studiji biljne alternative mesu podijelili u tri različite potkategorije: procesirane proizvode nove generacije poput onih koje proizvode Quorn i Linda McCartney Foods, obrađene tradicionalne proizvode poput tofua, seitana i tempeha te manje prerađene poput grahorica i žitarica. Ukupno su analizirali 104 proizvoda koji se prodaju u britanskim supermarketima.
U obrazloženju ove podjele autori ističu da se u medijima i u javnosti uvriježila percepcija da su svi zamjenski biljni proizvodi ultraprocesirani, što nije točno. Ljubas kaže da su „najkvalitetnije biljne alternative za namirnice životinjskog podrijetla mahunarke, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke te minimalno procesuirani proizvodi poput tofua i tempeha“.
Biljna hrana je potvrđeno bolja za klimu i okoliš
Rezultati su potvrdili postojeće procjene da biljne zamjene za meso uzrokuju značajno manje emisija stakleničkih plinova i manju potrošnju vode u usporedbi s mesnim proizvodima.
Naime, znanstvena istraživanja već su ranije pokazala da biljne alternative mesu, kao što su proizvodi na bazi soje, graška i drugih biljnih proteina, u prosjeku mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova do 90% u odnosu na govedinu, da proizvodnja kilograma goveđeg mesa može zahtijevati do 15.000 litara vode, dok biljne alternative mogu zahtijevati manje od 1000 litara po kilogramu, te da proizvodnja biljnih proteina koristi manje obradivog tla u usporedbi s proizvodnjom mesa jer uzgoj biljaka zahtijeva manje površine nego uzgoj stoke.
Zamjenski biljni proizvodi variraju u nutritivnoj vrijednosti
U novoj studiji, nutritivno gledano, alternative biljnog porijekla sadržavale su manje kalorija, manje zasićenih masti i više vlakana, s tim da nisu uvijek bile nutritivno optimalne jer su neki proizvodi sadržavali manje proteina od sličnih proizvoda životinjskog podrijetla.
No, autori ističu da manjak proteina nije ozbiljan problem jer u prehrani Britanaca generalno ne manjka proteina.
Istraživanje je također pokazalo da je samo trećina više prerađenih alternativa biljnom mesu bila obogaćena željezom i vitaminom B12 te da prerađeni biljni proizvodi nove generacije imaju najviše razine soli od sve tri kategorije, što znači da bi proizvođači trebali smanjiti sadržaj soli u njima i poraditi na obogaćivanju važnim nutrijentima.
Ljubas ističe da deficit proteina, vitamina B12 i željeza u zamjenama za meso, ako ih konzumiraju svejedi, ne predstavlja veliki problem.
„No, ako se radi o veganima, potrebno je osigurati adekvatan unos proteina i željeza iz drugih namirnica te suplementirati vitamin B12. Konzumiranje namirnica s visokim udjelom soli povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, bolesti bubrega, hipertenzije i nastanka edema“, tumači.
Najbolje zamjene mesu su grahorice i žitarice
Pokazalo se također da manje prerađene alternative mesu poput grahorica i žitarica imaju niz prehrambenih prednosti, osobito manje količine zasićenih masti, kalorija i soli te najveće količine vlakana na 100 g od svih kategorija prehrambenih proizvoda, kako u usporedbi s mesom tako i u usporedbi s drugim biljnim zamjenama za meso. Oni su stoga nutritivno najpovoljnija kategorija hrane
Autori zaključuju da su oni win-win-win u etičkom, zdravstvenom i ekološkom smislu te da stoga postoji prava prilika da se u Ujedinjenom Kraljevstvu zagovaraju i bolje promoviraju kao pristupačna, zdrava i održiva alternativa za meso.
Ljubas upozorava da, „unatoč tome što su biljne alternative brzoj hrani bolja opcija od mesne brze hrane, ipak ne bi trebalo zaboraviti da se i dalje radi o junk foodu čiju konzumaciju treba minimalizirati“.
