Badem i orah

Pet dobrih razloga zbog kojih ćete uvrstiti badem u svakodnevnu ishranu

Bademi su definitivno prava nutritivna sila. Predstavljamo šest prednosti njihovog svakodnevnog konzumiranja.

Izvor: ljepotaizdravlje.hr

Pet dobrih razloga zbog kojih ćete uvrstiti badem u svakodnevnu ishranu
Shutterstock/Krasula

Osim što su ukusna užina i neizostavan dodatak kolačima, bademi su izuzetno lekoviti i dobri za naše zdravlje. Kao prava riznica esencijalnih hranljivih materija, snabdeće nam organizam vitaminom E, moćnim antioksidantima i mineralima: magnezijumom, manganom, bakrom i fosforom. Bademi takođe obezbeđuju i manje količine kalcijuma, gvožđa, kalijuma i raznih vitamina B-kompleksa.

Zbog svog nutritivnog sastava, bademi blagotvorno utiču na celokupno zdravlje, a posebno ćete ih voleti ako želite da poboljšate zdravlje svog krvotoka, ako imate problema sa šećerom u krvi, pokušavate da smršate ili jednostavno želite da negujete kožu iznutra ka spolja.

U nastavku pronađite razloge zbog kojih ćete želeti da ih uvrstite među svoje omiljene dnevne grickalice, kao i preporučenu dnevnu količinu i najbolji način konzumiranja.

Šest razloga da jedete bademe

Blagotvorno utiču na zdravlje srca

Bademi su bogati zdravim mononezasićenim mastima, koje mogu pomoći u smanjenju nivoa lošeg holesterola i smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Kontrolišu nivo glukoze u krvi

Bademi imaju nizak glikemijski indeks i bogati su vlaknima koja pomažu u regulisanju nivoa glukoze u krvi, što ih čini odličnom užinom za osobe sa dijabetesom.

Pomažu u gubitku težine

Uprkos visokom sadržaju kalorija, bademi mogu pomoći u regulisanju telesne težine. Proteini, vlakna i zdrave masti u bademima podstiču sitost, smanjujući ukupni unos kalorija.

Podmlađuju kožu

Vitamin E u bademima deluje kao antioksidans, pomaže u zaštiti kože od oštećenja i održava njen mladalački izgled.

Oni podržavaju zdravlje kostiju

Bademi su dobar izvor kalcijuma, magnezijuma i fosfora, koji su važni za održavanje jakih kostiju.

Blagotvorno utiču na opšte zdravlje

Prepuni vitamina i minerala kao što su vitamin E, magnezijum i kalijum, bademi pružaju esencijalne hranljive materije koje podržavaju opšte zdravlje.

Koliko badema treba jesti dnevno?

Nutricionisti preporučuju konzumiranje oko 28 grama ili otprilike 22–23 badema (oko 160 kalorija) dnevno za optimalne zdravstvene koristi. Uključivanje ove količine u dnevnu ishranu može znatno doprineti nutritivnim potrebama, istovremeno podržati zdravlje srca, regulisati telesnu težinu i obezbediti esencijalne vitamine i minerale.

Kako ih jesti, sirove ili natopljene?

Konzumiranje sirovih badema čuva njihova prirodna ulja i hranljive materije. Iako sporo pečenje može poboljšati njihov ukus, izbegavajte visoke temperature jer one mogu uništiti neke hranljive materije.

Neki više vole da potapaju bademe preko noći kako bi poboljšali varljivost i apsorpciju hranljivih materija, a da pritom zadrže sadržaj vlakana tako što ih ne gule.

Hranjiva i lekovita svojstva oraha

Orah je veoma cenjen na našim prostorima, koristi se često u ishrani, ali mnogi ga gaje i obožavaju zbog visoke cene, jer se prodajom može dobro zaraditi. Pored ovoga orah je veoma hranjiva namirnica, a da li ste znali da orah ima razna lekovita svojstva?

Plod ove biljke smatra se jednom od najstarijih hranljivih namirnica, jer je rastao kao divlja biljka u vidu orahovih šuma. Ne zna se njegovo tačno poreklo, ali smatra se da potiče iz Azije, a odatle se preko Mediterana proširio po čitavom svetu.

Oduvek su bila oprečna mišljenja o ovom blagotvornom voću, u pojedinim mitologijama je potpuno ocrnjen, dok su ga druge kulture smatrale svetim voćem. Međutim do savremenog doba se zadržao kao deo obreda, najčešće kao simbol plodnosti.

BOROVNICA i ORAH najprofitabilnije kulture u Srbiji?!

U poređenju sa ostalim koštunjavim voćem, smatra se najzdravijim, pre svega zbog velikog sadržaja omega – 3 masnih kiselina, ali i zbog duplo većeg sadržaja antioksidansa.

Omega – 3 masne kiseline imaju protivupalna svojstva i pružaju zaštitu kardiovaskularnog sistema, snižavanjem krvnog pritiska. Konzumiranjem 30 – 50g oraha dnevno, obezbeđuje se dnevna propisana doza omega – 3 masnih kiselina i znatno smanjuje rizik od srčanih bolesti. Iako se orasi smatraju masnim voćem ove kiseline sprečavaju oksidaciju „lošeg“ holesterola.

Antioksidansi koji su prisutni u orasima su boljeg kvaliteta u odnosu na one koji se nalaze u ostalom koštunjavom voću i samim tim efikasniji su u sprečavanju oštećenja ćelija organizma, pri reakcijama oksidacije i štetnom delovanju slobodnih radikala. Na ovaj način orasi su i zvanično zaštitnici zdravlja u borbi protiv kancera.

Nutritivna vrednost oraha

Kalorijska vrednost oraha je velika, 100g oraha ima oko 650 kcal, odnosno 2738KJ. U najvećem procentu kreću se masti 63 – 65%, ali ukoliko se unose u kontrolisanim količinama, mogu i da podstaknu gubitak telesne težine, jer vrlo brzo zasite.

Orah lekovita svojstvaNutritivna vrednost oraha © Canva

Orasi su bogati proteinima, dijetalnim vlaknima i vitaminima. Dominiraju vitamini grupe B: B1, B2, B3, B5 i B6, ali prisutni su i vitamini PP, E i A. Minerali koji su prisutni u ovom hrskavom voću su: kalijum, kalcijum, natrijum, gvožđe, fosfor i magnezijum.

Karakteristično za orahe je da nije samo plod lekovit i hranljiv, već izuzetna lekovita svojstva poseduje mlado lišće. Čaj od lišća u kombinaciji sa medom koristan je za čišćenje i jačanje organizma. Pre svega pokazao se kao efikasan za poboljšanje varenja, protiv čireva, kostobolje. Koristi se za ispiranje desni radi sprečavanja bolesti i krvarenja istih, za ispiranje upaljenih očiju, gnojnih rana. Takođe mogu se lečiti brojne nepoželjne promene na koži, kao što su bubuljice, kraste, lišajevi ili radi sprečavanja prekomernog znojenja nogu.

Specifičan ukus koji orah poseduje čini ga odličnim dodatkom slatkim, slanim jelima, ali i salatama. Zvanična medicina ga priznaje kao lekovitog. Svakodnevnim korišćenjem u određenoj količini orasi će nam omogućiti bolje zdravlje, veću energiju i živost organizmu.

OrahOrasi su bogati hranljivim materijama © Canva

Zanimljivosti o orahu:

  • Orahovo drvo ima široku upotrebu u drvnoj industriji zbog svoje boje, dobre izdržljivosti i kvaliteta.
  • Plod oraha ima široku upotrebu u prehrambenoj industriji.
  • Lišće oraha može se koristiti za proizvodnju vina.
  • Zelena opna ploda za proizvodnju likera – orahovače.
  • Orahova smola puna je eterničnih ulja i jestiva je.
  • Lišće i kora oraha koriste se često kao laksativ. A pored toga koriste se i u tretmanima kože. Za ovu primenu lišće treba brati u junu ili julu i brzo osušiti u hladovini. Kombinacija soka zelenih opni i meda, kada se prokuva, dobija se lek za grlo.

Autor: dipl. inž. prehrambene tehnologije Đorđević Ana, PSSS  Požarevac