Javorka i Petar o mlečnim proizvodima
Decenijama proučavamo konzumaciju mlečnih proizvoda.Tradicionalni zdravi mlečni proizvodi su kiselo mleko,jogurt,mladi beli sirevi,fermetisani kačkavalji i specijalnna preporuka je konzumacija kefira dobijenog fermetacijom mleka uz pomoć kefirnih zrnaca.
PROVEREN SAVET
- Sastav: Sadrže na desetine različitih sojeva dobrih bakterija (poput Lactobacillus) i kvasaca koji žive u matriksu od polisaharida zvanom kefiran.
- Večni život: Uz pravilnu negu, ova zrnca su besmrtna. Dok god ih redovno hranite svežim mlekom, ona će rasti, razmnožavati se i trajati zauvek.
- Zdravstveni benefiti: Domaći kefir napravljen od ovih zrnaca reguliše probavu, jača imunitet, čisti organizam i obnavlja crevnu floru.
- Mešanje: U staklenu teglu stavite jednu do dve kašike zrnaca i prelijete ih mlekom (oko 0,5 l do 1 l).
- Fermentacija: Teglu pokrijete gazom i ostavite na sobnoj temperaturi (van direktnog sunca) 24 sata.
- Pravilo plastike/stakla: Gotov kefir se procedi kroz plastičnu cediljku (izbegava se metal jer kiselina može reagovati sa njim, a veruje se i da metal šteti zrncima).
- Novi krug: Proceđeni kefir je spreman za piće, a zrnca koja su ostala u cediljki odmah vraćate u čistu teglu i prelivate novim mlekom.
Ova 3 mlečna proizvoda najviše štete zdravlju: Uništavaju crevnu floru i neprimetno dodaju kilograme

Fermentisani mlečni proizvodi, bogati bakterijama korisnim za crevnu floru, za mnoge lekare predstavljaju osnovu zdravog života i pravilne ishrane. Ipak, nemaju svi blagotvoran efekat na telo, a neki čak rade suprotno od onoga što od njih očekujete.
Dijetolog Darija Rusakova sastavila je spisak fermentisanih mlečnih proizvoda koji su opasni po zdravlje.
Na tom spisku su tri namirnice koje većina kuća kupuje bez dvoumljenja, baš zato što deluju kao zdrav izbor.
Jogurt sa dodacima više je slatkiš nego mleko
Jogurti sa raznim dodacima nisu prirodno „mleko“, jer imaju mnogo više ugljenih hidrata od bilo kog drugog fermentisanog mlečnog proizvoda. Šarena čašica sa voćem na polici liči na laganu užinu, ali sastav kaže nešto sasvim drugo.
Zbog neprirodnih aditiva i velike količine šećera, koji ometa apsorpciju kalcijuma, ovakvi jogurti pre spadaju u slatkiše nego u mlečne proizvode. Prosto rečeno, dobijate šećer, a gubite deo onoga zbog čega ste jogurt uopšte stavili u korpu.
Mlečni proizvodi bez masti kriju kalorije koje ne vidite
Većina vas ih bira u uverenju da su niskokalorični i zdravi, ali mlečni proizvodi sa malo masti zapravo su sve samo ne to. U takve jogurte dodaje se skrob da bi dobili potrebnu gustinu, a on je kaloričan koliko i ugljeni hidrati.
Najveći problem nisu kalorije, već glad. „Mleko“ bez masti ne zasićuje telo, već, naprotiv, podiže nivo šećera u krvi i tako podstiče apetit. Posle jedne čaše posegnete za još nečim, i kilogrami se skupljaju neprimetno.
Zbog toga natpis „bez masti“ na pakovanju ne garantuje da pravite dobar izbor. On samo kaže šta je izvađeno iz proizvoda, a ne šta je stavljeno umesto toga. Kad masnoća nestane, nešto mora da je zameni, i baš to nešto pravi razliku između užine koja vas zasiti i one posle koje ostajete gladni.
Masna pavlaka udara na jetru i pankreas
Pavlaka sa 25-30 % masti spada u namirnice koje se najteže vare, a ometa i rad pankreasa i jetre. To ipak ne znači da morate potpuno da je izbacite iz jelovnika.
Da biste izbegli probavne tegobe i rizik od gastrointestinalnih oboljenja, dovoljno je da birate pavlaku sa manje masnoće, 10-15 %. Ukus ostaje isti, a stomak vam neće zameriti.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com